Zemljišnoknjižni izvadak

Zemljišne knjige (gruntovnica) su javni registri u koje se upisuju nekretnine i stvarna prava (pravo vlasništva, pravo građenja, založno pravo, pravo služnosti, pravo stvarnog tereta) na tim nekretninama, te drugi pravni odnosi i činjenice u svezi s pravnim prometom nekretnina. Zemljišne knjige vode općinski sudovi, a u njima zemljišnoknjižni odjeli.

Zemljišnoknjižni izvadak predstavlja javnu ispravu kojom se dokazuje vlasništvo nad nekretninom.

Zemljišnoknjižni uložak (zemljišnoknjižni izvadak, vlasnički list) sastoji se od tri lista:

• Posjedovnica ( A list ) - sadrži podatke o svim katastarskim česticama koje čine jedno zemljišnoknjižno tijelo te sve katastarske promjene koje se odnose na njih
• Vlastovnica ( B list ) - sadrži podatke o vlasniku nekretnine, promjene glede vlasništva i osobna ograničenja kojima je vlasnik podvrgnut glede raspolaganja nekretninom
• Teretovnica ( C list ) - sadrži podatke o stvarnim i drugim pravima kojima je nekretnina opterećena ( hipoteka, osobne i stvarne služnosti, pravo građenja, obvezna prava )

Upis u katastar Preduvjet za upis u katastarski operat je završno izvješće nadzornog inženjera koje zamjenjuje nekadašnju uporabnu dozvolu

Izgrađena zgrada čija građevinska bruto površina nije veća od 400 četvornih metara može se početi koristiti nakon što nadležnom upravnom tijelu dostavite završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi te građevine. Ta isprava zamjenjuje nekadašnju uporabnu dozvolu.  Ako je nadzorni inženjer izdao završno izvješće za građevinu, katastarski će je ured upisati u katastarski operat, službenu evidenciju prostornih podataka o vlasnicima i posjednicima nekretnina. Obrazac zahtjeva za upis u katastarski operat možete preuzeti sa stranica Državne geodetske uprave Službeni obrasci (otvara novi prozor). Preduvjet za upis u katastarski operat je da je u njemu formirana građevna (katastarska) čestica za građevinu koja se evidentira. Upis građevina izgrađenih do 15. veljače 1968. Ako je građevina izgrađena do 15. veljače 1968. smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole, odnosno drugog odgovarajućeg akta nadležnog upravnoga tijela. Takva građevina upisuje se u katastarski operat ako je uz zahtjev priloženo uvjerenje o vremenu evidentiranja građevine izdano od katastarskog ureda, odnosno Središnjeg ureda Državne geodetske uprave. Upis objekata bez uporabne dozvole Ako je građevina sagrađena na temelju građevinske dozvole, odnosno drugog odgovarajućeg akta nadležnog tijela izdanog do 19. lipnja 1991. ne izdaje se uporabna dozvola te se objekt može upisati u katastarski operat ako je uz zahtjev priložena pravomoćna građevinska dozvola i potvrda da u vezi s tom građevinom nije u tijeku postupak građevinske inspekcije. Zahtjev za izdavanje potvrde (Obrazac Z) možete preuzeti sa stranica Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i  graditeljstva Obrazac Z (otvara novi prozor). Upis građevine uz obveznu uporabnu dozvolu Građevine izgrađene na temelju građevinske dozvole izdane od 20. lipnja 1991. do 1. listopada 2007. (dana stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju i gradnji) upisuju se u katastarski operat ako je uz zahtjev priložena uporabna dozvola ili uvjerenje za uporabu kojim se utvrđuje da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom u pogledu vanjskih gabarita i namjene.

Što je zemljišno knjižni izvadak?

Zemljišnoknjižni izvadak

Zemljišne knjige (gruntovnica) su javni registri u koje se upisuju nekretnine i stvarna prava (pravo vlasništva, pravo građenja, založno pravo, pravo služnosti, pravo stvarnog tereta) na tim nekretninama, te drugi pravni odnosi i činjenice u svezi s pravnim prometom nekretnina. Zemljišne knjige vode općinski sudovi, a u njima zemljišnoknjižni odjeli.

Zemljišnoknjižni izvadak predstavlja javnu ispravu kojom se dokazuje vlasništvo nad nekretninom.

Zemljišnoknjižni uložak (zemljišnoknjižni izvadak, vlasnički list) sastoji se od tri lista:

• Posjedovnica ( A list ) - sadrži podatke o svim katastarskim česticama koje čine jedno zemljišnoknjižno tijelo te sve katastarske promjene koje se odnose na njih
• Vlastovnica ( B list ) - sadrži podatke o vlasniku nekretnine, promjene glede vlasništva i osobna ograničenja kojima je vlasnik podvrgnut glede raspolaganja nekretninom
• Teretovnica ( C list ) - sadrži podatke o stvarnim i drugim pravima kojima je nekretnina opterećena ( hipoteka, osobne i stvarne služnosti, pravo građenja, obvezna prava )

Što je građevinska dozvola?

Građevinska dozvola

Građevinska dozvola je dokument (upravni akt - rješenje) na temelju kojega se može započeti gradnja građevine. Njime se utvrđuje da je glavni, odnosno idejni projekt izrađen u skladu s propisima i utvrđenim uvjetima koje mora ispunjavati građevina na određenoj lokaciji te da su ispunjeni svi potrebni preduvjeti za gradnju.

Građevinska dozvola potrebna je za građevine koje uredbom određuje Vlada RH ili za građevine koje se grade na području dvije ili više županija.

Postupke izdavanja građevinske dozvole uređuje Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09 ).

Tko izdaje građevinsku dozvolu?

Građevinsku dozvolu izdaje ured državne uprave u županiji, odnosno ured Grada Zagreba, nadležan za poslove graditeljstva na čijem području se građevina gradi, ako Zakonom o gradnji ili posebnim zakonima nije drugačije određeno.

Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja izdaje građevinske dozvole za sljedeće građevine: građevine prometa i veza, energetske građevine, vodne građevine, industrijske građevine, građevine za postupanje s otpadom i građevine za posebne namjene.

Da bi se izdala građevinska dozvola potrebno je ishoditi potvrdu o usklađenosti glavnog projekta s posebnim propisima. Takvu potvrdu izdaju tijela i/ili osobe koje su sudjelovale u izdavanju lokacijske dozvole za tu građevinu.

Dokumentacija za građevinsku dozvolu

• zahtjev (investitor)
• 3 (tri) primjerka glavog projekta s uvezanom preslikom teksta konačne lokacijske dozvole i posebnim uvjetima koji su sastavni dio lokacijske dozvole
• pisano izvješće o kontroli glavnog projekta
• parcelacijski elaborat ovjeren od nadležnog ureda za katastar uz potvrdu ministarstva koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o usklađenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veličinu nove građevne čestice
• * dokaz investitora da ima pravo graditi na zemljištu od kojeg će se formirati građevna čestica, odnosno na postojećoj građevini

U sljedećim slučajevima potrebna je dodatna dokumentacija:

• projekt izrađen prema stranim propisima
  - pisano izvješće i potvrda o nostrifikaciji
• elaborat o geotehničkim i drugim istražnim radovima te tehnološke, prometne i druge elaborate ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog projekta
• potrebna privremena građevina
  - 3 (tri) primjerka glavnog projekta za tu građevinu i drugi prilozi uz to

Koliko važi građevinska dozvola?

Građevinska dozvola važi dvije godine od dana njene pravomoćnosti, a trajno ukoliko se u tom roku započne s radovima.

Na zahtjev investitora, važenje građevinske dozvole može se jednom produžiti na još dvije godine, ako se nisu promijenili uvjeti na temelju kojih je izdana.

* Dokaz investitora da ima pravo graditi:

• izvadak iz zemljišne knjige
• ugovor ili odluka nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva, pravo građenja ili pravo služnosti

ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, čiji je cilj zajednička gradnja ili preuređenje građevine

ugovorom o koncesiji kojim se stječe pravo gradnje

pisana suglasnost vlasnika postojeće građevine u slučaju rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje i preuređenja (adaptacije) te građevine, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno

pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika izdana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor

Parcelacija zemljišta

Parcelacija zemljišta

Parcelacija zemljišta je podjela ili spajanje dvije ili više katastarskih čestica, a može se raditi u građevinskom i poljoprivrednom području.

 

Parcelacija građevinskog zemljišta

Parcelacija građevinskog zemljišta unutar granica građevinskog područja i parcelacija građevinskog zemljišta izvan tog područja može se provoditi samo u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice i detaljnim planom uređenja.

Parcelacija poljoprivrednog zemljišta

Za parcelaciju poljoprivrednog zemljišta potrebno je Uvjerenje nadležnog ureda za graditeljstvo da je katastarska čestica izvan granica građevinskog područja.

Koja je namjena parcelacije zemljišta?

Namjena parcelacije zemljišta može biti:

  * formiranje građevinske čestice
  * formiranje katastarskih čestica zbog kupoprodaje nekretnina
  * formiranje katastarskih čestica u postupku povrata imovine
  * formiranje katastarskih čestica zbog ostavinske diobe
  * formiranje katastarskih čestica zbog dobivanja hipotekarnog kredita

Koji su dokumenti potrebni za parcelaciju zemljišta?

  * kopija katastarskog plana
  * posjedovni list
  * zemljišnoknjižni izvadak
  * dozvola ili suglasnost za parcelaciju

Napomena: Dokumenti ne smiju biti stariji od 6 mjeseci!

Parcelacijski elaborat

Parcelacijski elaborat može biti:

  * za diobu ili spajanje katastarskih čestica
  * za provedbu dokumenata ili akata prostornog uređenja

Parcelacijski elaborat za provedbu dokumenata ili akata prostornog uređenja može biti:

  * Parcelacijski elaborat za provedbu detaljnog plana uređenja
  * Parcelacijski elaborat za provedbu urbane komasacije
  * Parcelacijski elaborat po lokacijskoj dozvoli
  * Parcelacijski elaborat po rješenju o uvjetima građenja
  * Parcelacijski elaborat po rješenju o utvrđivanju građevne čestice

Kada se donosi rješenje o utvrđivanju građevne čestice?

Parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice u slučajevima kada za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica ili zemljište nužno za redovitu uporabu građevina.

Rješenje o utvrđivanju građevne čestice donosi se::

  * ako su na istoj katastarskoj čestici izgrađene dvije ili više građevina koje građevinski, funkcionalno ili tehničko-tehnološki nisu cjelina,
  * ako je građevina izgrađena na katastarskoj čestici čija je površina veća od površine nužne za redovitu uporabu građevine,
  * ako je postojeća katastarska čestica, na kojoj je izgrađena građevina, takva da se ne može smatrati zemljištem nužnim za redovitu uporabu te građevine,
  * ako se radi o građevini za stalno stanovanje koja je izgrađena bez akta kojim se odobrava gradnja, a izgrađena je u skladu s prostornim planom i vlasnik građevine se obvezuje ishoditi akt kojim se odobrava gradnja u roku od 1 godine od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora za to zemljište.

Rješenje o utvrđivanju građevne čestice donosi nadležno upravno tijelo na temelju dokumenata prostornog uređenja.
Rješenje se donosi na temelju odgovarajuće posebne geodetske podloge katastarske čestice i izvoda iz katastarskog plana, koji se prilažu zahtjevu.

 

Izrada parcelacijskog elaborata

Za izradu parcelacijskog elaborata geodetski stručnjak pristupa geodetskoj izmjeri međnih linija, zatim se računaju koordinate snimljenih točaka te kartiraju u neki od CAD programa. Takvi podaci se uklapaju u kopiju katastarskog plana.
Izrađeni parcelacijski elaborat se predaje u nadležni Katastarski ured na pregled i ovjeru, nakon čega se novonastalo stanje evidentira u katastarskom operatu.

Prijavni listovi za katastar i zemljišnu knjigu su sastavni dijelovi parcelacijskog elaborata.
Prijavne listove za zemljišnu knjigu Katastarski ured po službenoj dužnosti dostavlja zemljišnoj knjizi.

Prijavni list

Prijavni list je sastavni dio parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata koje izrađuju ovlaštene geodetske tvrtke.

Prijavni list za katastar

U prijavnom listu za katastar prikazuje se stanje podataka u posjedovnom listu (broj, položaj, oblik, površina i izgrađenost katastarske čestice) prije izradbe elaborata i stanje tih podataka koje treba uspostaviti nakon provedbe elaborata.

Prijavni list za zemljišnu knjigu

U prijavnom listu za zemljišnu knjigu prikazuje se stanje katastarskih podataka u zemljišnoknjižnom ulošku prije izradbe elaborata i stanje tih podataka koje treba uspostaviti nakon provedbe elaborata.

Posjedovni list

U katastarskim uredima vodi se evidencija o posjedu i posjedovnim listovima. U posjedovne listove upisuju se posjednici katastarskih čestica i unose pisani podaci o katastarskim česticama (broj, adresa, način uporabe, izgrađenost, površina). Prijepis posjedovnog lista izdaje se na zahtjev stranke u nadležnom uredu za katastar.

Iskolčenje objekta

Iskolčenje je postupak prenošenja i označavanja projektiranih dimenzija na terenu.Iskolčenje objekta je geodetska usluga koja uključuje prijenos dimenzija, položaja točaka i visina objekta definiranih arhitektonskim projektom na teren.

Nakon iskolčenja, potrebno je napraviti elaborat iskolčenja – što je po zakonu obveza prije gradnje.

Investitor zgrade dužan je najkasnije do dana početka radova imati pravomoćan akt na temelju kojeg se stječe pravo građenja (rješenje o uvjetima građenja, građevinsku dozvolu ili potvrdu glavnog projekta – ovisno o veličini zgrade) te elaborat iskolčenja građevine. U prijavi početka građenja, investitor je dužan navesti izvođača i oznaku elaborata iskolčenja.

Izvođač na gradilištu mora po zakonu imati, uz ostalo, i elaborat iskolčenja građevine.

 

Što je elaborat iskolčenja građevine?

Elaborat iskolčenja građevine ili elaborat o iskolčenju građevine je skup grafičkih i pisanih dokumenata koji opisuju iskolčenje objekta obavljeno na terenu. Nužan je za početak gradnje, što je definirano Zakonom o prostornom uređenju i gradnji.

Sastoji se od tehničkog izvješća s opisom projektnog zadatka, korištenog instrumentarija te osnovnim podacima o građevini, popisa koordinata iskolčenih točaka i poligona te skice iskolčenja.

Iskolčenje i elaborat iskolčenja građevine izrađuje geodetska tvrtka ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjerei katastra nekretnina. Naš ured obavlja sve usluge iskolčenja kao i izradu pripadnih elaboratat iskolčenja..

 

Dokumenti potrebni prilikom iskolčenja i izrade elaborata iskolčenja

Prije iskolčenja objekta na terenu, važno je osigurati projekt u digitalnom obliku da bi se mogla obaviti priprema za iskolčenje.

 

Za izradu elaborata važni su slijedeći dokumenti:

* pravomoćan akt na temelju kojega se stječe pravo građenja (rješenje o uvjetima građenja, građevinska dozvola ili potvrda glavnog projekta)
* arhitektonski projekt na uvid

Što je kopija katastarskog plana?

Kopija katastarskog plana

Kopija katastarskog plana je javna isprava kojom se dokazuje kako je katastarska čestica prikazana na katastarskom planu.

Na katastarskim planovima su prikazane katastarske čestice tako da se vide njihove granice, zgrade koje su na njima izgrađene i brojevi katastarskih čestica.

Izvadak iz katastarskog plana izdaje se u analognom, ili digitalnom obliku.

Što je geodetska podloga?

Posebna geodetska podloga

Odgovarajuća posebna geodetska podloga je kartografska podloga (digitalni ortofoto plan s visinskim prikazom – slojnice i kote s uklopljenim katastarskim planom ili topografski prikaz s uklopljenim katastarskim planom) izrađena u odgovarajućem mjerilu i ovjerena od nadležnog tijela za državnu izmjeru i katastar nekretnina.

Posebne geodetske podloge koriste se vezano uz postupke provođenju zahvata u prostoru što je u Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07) posebice navedeno u člancima 106, 107, 121 i 213.

Sukladno članku 101. i 104. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine16/07) odgovarajuće posebne geodetske podloge mogu izrađivati pravne osobe registrirane za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina i ovlašteni inženjeri geodezije.

Da bi se posebna geodetska podloga mogla koristiti za:

·         potrebe određivanja oblika i veličine građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru – članci 106. i 107. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07),

·         kao podloga za donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice – članka 121. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07),

·         kao podloga za idejni projekt – članci 191. i 213. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07),

ona treba biti ovjerena od strane Područnog ureda za katastar, odnosno Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba .

Zakon o gradnji

ZAKON O GRADNJI

(NN 175/03, na snazi od 1. siječnja 2004.)



pročišćeni tekst>>