MBS 4665171
OIB 06811854548
Virovitička 26
10040 Zagreb
Naša djelatnost je usmjerena na visokogradnju, odnosno građenje kuća i adaptacija objekata te manja uređenja.
Dugogodišnje iskustvo odlikuje u građevinskim poslovima, te suradnja sa proizvođačima, dobavljačima, suradnicima i kooperantima.
Kvaliteta je na prvom mjestu, također i naši zadovoljni korisnici zbog buduće suradnje.
Za sve radove koje izvodimo dajemo garanciju, radovi na izvedbi obrtničkih radova 2 god., radovi na izvedbi krovišta, fasade i hidroizolacije garantni rok je 10 godina, a na radove na izvedbi konstrukcije 50 godina.
-betoniranje a.b. serklaža, punih ploča, itd.,
C 20/25 XC1 od 600 kn/m2
C 25/30 XC1 od 640 kn/m3
-izrada oplata za temelje I serklaže 65 kn/m2
-izrada doka oplate za ravne stropne a.b. ploče 78kn/m2
-izrada oplate za stepenice 120kn/m2
-izrada H.I. u dva sloja od 115 kn/m2
-zidanje pregradnih zidova 168kn/m2
-zidanje blok opekom 19/19/29 od 640kn/m3
- zidanje poroterm profi opekom 30 730kn/m3- zidanje poroterm profi opekom 25 720kn/m3
- zidanje poroterm profi 10 preg. opekom 170kn/m3
-izrada krovišta od 360kn/m2
-krovna limarija od 60kn/m
-izrada toplinskih fasada od 140kn/m2
-strojna izrada cem. glazure sa 2 cm okipora od 75kn/m2
Posjedujemo stropne i zidne oplate za a.b konstrukcije "Doka"oplata.
-naš dobavljač materijala je Građa HR.
te ostali prodavači i dobavljači koji
su na našim prostorima i šire.
-ako nemate troškovnik, a posjedujete Rješenje o uvjetima gradnje radimo ponudbene troškovnike sa stvarnim količinama, te opisi stavaka neće sadržavati više vrsta radova, kako bismo Vam mogli ponuditi što točnije cijene
Za vrijeme gradnje objekta vodimo građevinski dnevnik, građevinsku knjigu, uz svaki ugrađeni materijal prilažemo ateste, jer sve navedeno potrebno je za konačan izvještaj nadzornog inžinjera, ukoliko trebate legalizirati objekt..
Cijena gradnje objekta ovisi o više faktora : vrsti konstrukcije, vrsti krovišta,vrsti oplata i transporta na gradilištu, kvaliteti materijala. Svaki objekt ima neku svoju različitost od drugog objekta, pa se po tome i rade analize cijena za pojedine radove.
Objekt gradite za ugodan i siguran život, gradite ga sigurno.
Najviše pozornosti treba posvetiti na armiranobetonske radove. Prilikom izrade glavnog projekta za ishodovanje Rješenja o uvjetima gradnje za objekt < od 400 m2, niste dužni posjedovati izvedbene projekte za armiračke radove, stoga je izvoditelju dužnost da upozori nadzornog inžinjera na nedostatke u projektiranju.Kontakt podaci
- mail: jakeli.ivan@hotmail.com
- mob: 097/713-4110
Dokumentacija za gradnju
Za gradnju obiteljske kuće potrebno vam je
-pravomoćno rješenje o uvjetima građenja
-glavni projekt
-elaborat iskolčenja građevine
Obiteljska kuća definirana je kao objekt bruto građevinske površine do 400 četvornih metara.
-pravomoćno rješenje o uvjetima građenja
-glavni projekt
-elaborat iskolčenja građevine
Obiteljska kuća definirana je kao objekt bruto građevinske površine do 400 četvornih metara.
Rješenja o uvjetima građenja izdaju veliki gradovi (iznad 35.000 stanovnika) i gradovi sjedišta županija za svoje područje ili županijski uredi za sve ostale općine i gradove na području županije.Glavni projekt izrađuje projektant, a po potrebi kontrolira revident. Elaborat iskolčenja građevine izrađuje ovlašteni geodet.
Rješenje o uvjetima građenja
Zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja podnosi se u pisanom obliku posebnim odjelima velikih gradova i gradova koji su sjedišta županija ili županijskom upravnom tijelu.
Uz zahtjev trebate priložiti:
Uz zahtjev trebate priložiti:
- tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi
- dokaz o pravu građenja na zemljištu od kojeg će se formirati građevna čestica, odnosno na - -postojećoj građevini ako je riječ o dogradnji
- posebne uvjete tijela državne uprave nadležnog za poslove kulturnih dobara za građevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturno-povijesna cjelina ili je građevina upisana u taj registar kao kulturno dobro.
Idejni projekt je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daje idejno-tehničko rješenje i smještaj građevine na građevnoj čestici na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi. Izrađuje ga projektant (ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer), a mora sadržavati podatke za obračun komunalnog i vodnog doprinosa u skladu s posebnim propisima.
Idejni projekt zajedno s rješenjem o uvjetima građenja dužni ste trajno čuvati.
Idejni projekt zajedno s rješenjem o uvjetima građenja dužni ste trajno čuvati.
Dokaz o pravu građenja može biti:
- izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi
- ugovor ili odluka nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva, pravo građenja ili pravo služnosti
- ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, čiji je cilj zajedničko građenje ili rekonstrukcija
- pisana suglasnost vlasnika postojeće građevine u slučaju rekonstrukcije te građevine ako posebnim zakonom nije drukčije određeno
- pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor.
Glavni projekt
Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, kao i drugih zahtjeva propisanim zakonom. Izrađuje ga projektant (ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer).
Ovisno o vrsti građevine odnosno radova, glavni projekt sadrži:
- arhitektonski projekt
- građevinski projekt
- elektrotehnički projekt
- strojarski projekt
- troškovnik projektiranih radova.
Glavni projekt može sadržavati i druge vrste projekata (geodetski projekt, projekt temeljenja, krajobrazni projekt i slično).
Kontrolu glavnog projekta, ovisno o obilježjima građevine, odnosno radova provodi revident. Revident obavlja kontrolu mehaničke otpornosti i stabilnosti, zaštite od buke, uštede energije i toplinske zaštite, kao i zaštite okoliša i o tome sastavlja pisano izvješće te ovjerava dijelove projekta.
Elaborat iskolčenja
Iskolčenje građevine je ucrtavanje tlocrta vanjskog obrisa objekta na gradilištu, odnosno određivanje točnog mjesta na građevnoj čestici na kojem će se graditi objekt. Izrađuje ga ovlašteni geodet.
Podaci o visini komunalnih naknada i doprinosa
Radi praćenja stanja u komunalnom gospodarstvu ovo Ministarstvo objavljuje podatke za 15 gradova o visini komunalne naknade i komunalnog doprinosa. Podaci se odnose na dan 31.12.2009. i 31.07.2010. godine.
Komunalnu naknadu i komunalni doprinos uređuje Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine broj 26/03 - pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09 i 79/09).
KOMUNALNA NAKNADA
Komunalna je naknada propisana odredbama članaka 22.-28. Zakona o komunalnom gospodarstvu.
Komunalna je naknada prihod proračuna jedinice lokalne samouprave. Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnoj naknadi kojom se obvezatno utvrđuju: naselja u jedinicama lokalne samouprave u kojima se naplaćuje komunalna naknada; područja zona u gradu, odnosno općini; koeficijent zona (Kz) za pojedine zone; koeficijent namjene (Kn) za poslovni prostor i za građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti; rok plaćanja komunalne naknade; nekretnine važne za jedinicu lokalne samouprave koje se, u potpunosti ili djelomično, oslobađaju od plaćanja komunalne naknade; opći uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinim slučajevima može odobriti potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja komunalne naknade; izvore sredstava iz kojih će se namiriti iznos za slučaj potpunog ili djelomičnog oslobađanja od plaćanja komunalne naknade.
Komunalna je naknada prihod proračuna jedinice lokalne samouprave. Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnoj naknadi kojom se obvezatno utvrđuju: naselja u jedinicama lokalne samouprave u kojima se naplaćuje komunalna naknada; područja zona u gradu, odnosno općini; koeficijent zona (Kz) za pojedine zone; koeficijent namjene (Kn) za poslovni prostor i za građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti; rok plaćanja komunalne naknade; nekretnine važne za jedinicu lokalne samouprave koje se, u potpunosti ili djelomično, oslobađaju od plaćanja komunalne naknade; opći uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinim slučajevima može odobriti potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja komunalne naknade; izvore sredstava iz kojih će se namiriti iznos za slučaj potpunog ili djelomičnog oslobađanja od plaćanja komunalne naknade.
Iznos komunalne naknade po m2 obračunske površine nekretnine utvrđuje se množenjem: 1.) vrijednosti obračunske jedinice – boda (B) određene u kunama po m2; 2.) koeficijenta zone (Kz) i 3.) koeficijenta namjene (Kn).
Vrijednost boda jednaka je mjesečnoj visini komunalne naknade po m2 korisne površine stambenog prostora u prvoj zoni općine, odnosno grada.
Koeficijent zone (Kz) određuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave za pojedine zone, a najviši koeficijent u prvoj zoni općine, odnosno grada, iznosi 1,00.
Koeficijent namjene (Kn) ovisi o vrsti nekretnine i iznosi za: 1.) stambeni prostor koji koriste neprofitne organizacije: koeficijent 1,00; 2.) garažni prostor: koeficijent 1,00; 3.) neizgrađeno građevno zemljište: koeficijent 0,05.
Koeficijent namjene za poslovni prostor i za građevno zemljištekoje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti određuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave pod uvjetom da: 1.) za poslovni prostor koji služi za proizvodne djelatnosti koeficijent ne može biti manji od 1,00 niti veći od 5,00; 2.) za poslovni prostor koji služi za ostale djelatnosti koeficijent ne može biti manji od 1,00 niti veći od 10,00; 3.) za građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti koeficijent može biti najviše 10% koeficijenta namjene koji je određen za poslovni prostor.
Koeficijent zone (Kz) određuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave za pojedine zone, a najviši koeficijent u prvoj zoni općine, odnosno grada, iznosi 1,00.
Koeficijent namjene (Kn) ovisi o vrsti nekretnine i iznosi za: 1.) stambeni prostor koji koriste neprofitne organizacije: koeficijent 1,00; 2.) garažni prostor: koeficijent 1,00; 3.) neizgrađeno građevno zemljište: koeficijent 0,05.
Koeficijent namjene za poslovni prostor i za građevno zemljištekoje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti određuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave pod uvjetom da: 1.) za poslovni prostor koji služi za proizvodne djelatnosti koeficijent ne može biti manji od 1,00 niti veći od 5,00; 2.) za poslovni prostor koji služi za ostale djelatnosti koeficijent ne može biti manji od 1,00 niti veći od 10,00; 3.) za građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti koeficijent može biti najviše 10% koeficijenta namjene koji je određen za poslovni prostor.
U tabličnom pregledu prikazani su podaci o visini komunalne naknade za 15 gradova i to za stambeni i poslovni prostor, po zonama u gradu.
Visina komunalne naknade u 2011. godini za stambeni prostor u I zoni kreće se od najniže od 0,24 kn/m2 u Šibeniku do najviše 1,27 kn/m2 u Rijeci i iznosi prosječno 0,57 kn/m2.
U II zoni kreće se od najniže od 0,23 kn/m2 u Šibeniku do najviše od 0,83 kn/m2 u Zagrebu i iznosi prosječno 0,43 kn/m2.
U III zoni kreće se od najniže od 0,14 kn/m2 u Šibeniku do najviše od 0,70 kn/m2 u Zagrebu i iznosi prosječno 0,34 kn/m2.
Visina komunalne naknade u 2011. godini za stambeni prostor u I zoni kreće se od najniže od 0,24 kn/m2 u Šibeniku do najviše 1,27 kn/m2 u Rijeci i iznosi prosječno 0,57 kn/m2.
U II zoni kreće se od najniže od 0,23 kn/m2 u Šibeniku do najviše od 0,83 kn/m2 u Zagrebu i iznosi prosječno 0,43 kn/m2.
U III zoni kreće se od najniže od 0,14 kn/m2 u Šibeniku do najviše od 0,70 kn/m2 u Zagrebu i iznosi prosječno 0,34 kn/m2.
Iz navedenih prosječnih iznosa vidljivo je da je u Rijeci komunalna naknada za stambeni prostor visoka samo za I zonu, a za ostale je zone ispod ukupnog prosjeka navedenih 15 gradova. Treba naglasiti da se prva zona u Gradu Rijeci odnosi na područje najužeg centra grada (Korzo), koja u prihodima od komunalne naknade od stambenog prostora participira sa samo 0,9%.
Osim za I zonu, najviša komunalna naknada za stambeni prostor je u Gradu Zagrebu.
Osim za I zonu, najviša komunalna naknada za stambeni prostor je u Gradu Zagrebu.
Upravo iz razloga da poslovni prostori za proizvodne i ostale djelatnosti mogu imati različite koeficijente namjene (u rasponu od 1,00 do 5,00 za proizvodne ili od 1,00 do 10,00 za ostale djelatnosti) vrlo je teško raditi usporedbe između gradova. Neki gradovi imaju vrlo složeni obračun komunalne naknade s obzirom na zone u gradu i broj djelatnosti za koje se naknada utvrđuje.
Napominjemo da smo u našim tablicama iskazali samo maksimalne vrijednosti po zonama u svakome gradu, a za točne i detaljne podatke treba kontaktirati pojedini grad.
Napominjemo da smo u našim tablicama iskazali samo maksimalne vrijednosti po zonama u svakome gradu, a za točne i detaljne podatke treba kontaktirati pojedini grad.
Visina komunalne naknade u 2011. godini za poslovni prostor u I zoni kreće se od 1,14 kn/m2 u Slavonskom Brodu do 12,70 kn/m2 u Gradu Rijeci i prosječna vrijednost za I zonu iznosi 5,06 kn/m2.
Napominjemo da je obračun komunalne naknade za poslovni prostor u Gradu Rijeci složeniji u odnosu na druge jedinice lokalne samouprave, jer je visina naknade utvrđena u većem rasponu i za više različitih vrsta djelatnosti pa kad se uzmu u obzir svi parametri visina komunalne naknade u Rijeci na razini je prosjeka Republike Hrvatske. Naime, prosječni iznos komunalne naknade za poslovni prostor u Rijeci kreće se u rasponu od 5,89 kn/m2 u prvoj do 1,94 kn/m2 u petoj zoni, dok se prosječni iznos komunalne naknade za proizvodni prostor kreće u rasponu od 3,60 kn/m2 u prvoj do 1,19 kn/m2 u petoj zoni. Maksimalni iznos koji se plaća za prvu zonu iznosi 12,70 kn/m2 za djelatnosti financijskog posredovanja, posredovanja u osiguranju, turističkih agencija i kockarnica, a u prihodima od komunalne naknade za poslovni prostor, participira sa samo 3,5%.
Napominjemo da je obračun komunalne naknade za poslovni prostor u Gradu Rijeci složeniji u odnosu na druge jedinice lokalne samouprave, jer je visina naknade utvrđena u većem rasponu i za više različitih vrsta djelatnosti pa kad se uzmu u obzir svi parametri visina komunalne naknade u Rijeci na razini je prosjeka Republike Hrvatske. Naime, prosječni iznos komunalne naknade za poslovni prostor u Rijeci kreće se u rasponu od 5,89 kn/m2 u prvoj do 1,94 kn/m2 u petoj zoni, dok se prosječni iznos komunalne naknade za proizvodni prostor kreće u rasponu od 3,60 kn/m2 u prvoj do 1,19 kn/m2 u petoj zoni. Maksimalni iznos koji se plaća za prvu zonu iznosi 12,70 kn/m2 za djelatnosti financijskog posredovanja, posredovanja u osiguranju, turističkih agencija i kockarnica, a u prihodima od komunalne naknade za poslovni prostor, participira sa samo 3,5%.
KOMUNALNI DOPRINOS
Komunalni je doprinos propisan odredbama članaka 31.-33. Zakona o komunalnom gospodarstvu.
Komunalni doprinosi su novčana javna davanja koja se plaćaju za građenje i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. To je prihod jedinice lokalne samouprave, a plaća ga vlasnik građevne čestice na kojoj se gradi građevina, odnosno investitor.
Komunalni doprinosi su novčana javna davanja koja se plaćaju za građenje i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. To je prihod jedinice lokalne samouprave, a plaća ga vlasnik građevne čestice na kojoj se gradi građevina, odnosno investitor.
Iz usporednih podataka visine komunalnog doprinosa za 2010. i prvo polugodište 2011. godine vidljiva je promjena broja zona u Gradu Koprivnici, naime umjesto dosadašnjih pet, sada su četiri zone, a u Gradu Gospiću je povećan komunalni doprinos za treću zonu. Napominjemo da je u Gradu Gospiću, u slučajevima kada investitor rješava stambeno pitanje prvi puta i gradi obiteljsku kuću do 500 m3, komunalni doprinos znatno niži od navedenih vrijednosti u tablici, odnosno iznosi 20 kn/m3 za prvu zonu, 10 kn/m3 za drugu zonu, a za treću zonu se ne plaća.
GRAĐEVINA IZGRAĐENA OD 1. LISTOPADA 2007. GODINE
Za upis građevine u katastarski operat nakon donošenja novog Zakona o prostornom uređenju i gradnji, koji se primjenjuje od 1. listopada 2007. godine, potrebna je:
Uporabna dozvola - za građevine za koje se izdaje građevinska dozvola
Završni izvještaj nadzornog inženjera
- za građevine za koje se izdaje rješenje o uvjetima građenja.
Navedeni dokumenti ne smiju biti stariji od 6 mjeseci.
Kuću ili građevinu je, osim što je to zakonska obaveza, potrebno evidentirati kod kupoprodaje (“čisti papiri”), legalizacije objekta, hipoteke, kod prijave boravka, etažiranja (objekti sa 2 ili više stanova).
Kuća je upisana u katastar, ali nije i u zemljišnu knjigu. Što je potrebno da bi upisali kuću u zemljišnu knjigu?
Za upis kuće u zemljišnu knjigu potrebno je izraditi elaborat za
usklađenje zemljišnoknjižnog sa katastarskim stanjem,
u kojemu se prilaže i valjana dokumentacija (dokaz o legalnosti objekta) na temelju koje je kuća izgrađena.
KUĆA IZGRAĐENA BEZ GRAĐEVINSKE DOZVOLE
Ako je kuća sagrađena bez građevinske dozvole potrebno je angažirati projektanata koji će provesti postupak legalizacije i nakon plaćenih doprinosa moći će se nastaviti postupak upisa kuće.
IZRADA ELABORATA ZA EVIDENTIRANJE GRAĐEVINE
Elaborat za evidentiranje građevine - za izradu elaborata geodetski stručnjak pristupa geodetskoj izmjeri građevine i međnih linija, zatim na temelju izmjere računa koordinate točaka i kartira ih u nekom od CAD programa.
Takvi podaci se uklapaju u kopiju katastarskog plana te se izrađuje dokumentacija za elaborat: skica izmjere, prijavni listovi za katastar i zemljišnu knjigu, i dr.
Izrađeni elaborat se predaje na pregled i ovjeru nadležnom Katastarskom uredu.
Nakon pregleda i provedbe elaborata u katastru, novonastalo stanje se evidentira u katastarskom operatu.
Zatim Katastarski ured po službenoj dužnosti dostavlja prijavni list za zemljišnu knjigu zemljišnoj knjizi (gruntovnici) gdje se evidentira promjena na predmetnim parcelama, ali vlasničko stanje ostaje nepromijenjeno.
Građenje - Zakon o gradnji - sudionici gradnje
III. GRADNJA
3.1. Sudionici u gradnji
članak 177.
Sudionici u gradnji jesu:
– investitor,
– projektant,
– revident,
– izvođač,
– nadzorni inženjer.
Investitor
članak 178.
(1) Investitor je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina.
(2) Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i strueni nadzor građenja investitor mora povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(3) Investitor je dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(4) Investitor je dužan povjeriti projektantu glavnog projekta projektantski nadzor građenja građevine, ako je takav nadzor predviđen glavnim projektom.
(5) Investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.
(6) Fizička osoba koja je investitor stambene i stambeno-poslovne zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 ili jednostavne građevine za svoje potrebe može jednom u pet godina sama projektirati i obavljati stručni nadzor građenja ako je diplomirani inženjer odgovarajuće struke ili inženjer odgovarajuće struke i ima položeni stručni ispit.
članak 179.
(2) Projektant je odgovoran da projekti koje izrađuje ispunjavaju propisane uvjete, a osobito da je projektirana građevina usklađena s lokacijskom dozvolom, da ispunjava bitne zahtjeve za građevinu i da je usklađena s odredbama ovoga Zakona i posebnim propisima.
(3) Projektant ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini.
članak 180.
(1) Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata odgovoran je glavni projektant.
(2) Glavnog projektanta određuje investitor.
članak 182.
Izvođač je dužan graditi u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, potvrđenim glavnim projektom, odnosno građevinskom dozvolom određenima ovim Zakonom i pri tome:
– povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanje poslova,
– radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti za građevinu,
– ugrađivati građevne proizvode i opremu u skladu s ovim Zakonom,
– osigurati dokaze o uporabljivosti ugrađenih građevnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine bitnim zahtjevima za građevinu i od ovlaštenih tijela izdane dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom,
– propisno zbrinuti građevinski otpad nastao tijekom građenja na gradilištu,
– sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine.
članak 183.
(1) Izvođač imenuje inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi građenje, odnosno pojedine radove. Inženjer gradilišta, odnosno voditelj radova odgovorni su za provedbu obveza iz članka 182. ovoga Zakona.
(2) Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.
(3) Glavni izvođač iz stavka 2. ovoga članka mora izvoditi najmanje polovicu radova potrebnih za građenje te građevine.
(4) Glavni inženjer gradilišta odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova, za međusobnu usklađenost provedbe obveza iz članka 182. ovoga Zakona te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvođenja radova.
(5) Glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača, odnosno voditelj radova za određenu vrstu radova.
(6) Glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta i voditelj radova mogu biti osobe koja ispunjavaju uvjete za obavljanje tih poslova prema posebnom zakonu.
članak 184.
(2) Nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini.
članak 185.
(1) U provedbi stručnog nadzora građenja nadzorni inženjer dužan je:
– nadzirati građenje tako da bude u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, potvrđenim glavnim projektom, odnosno građevinskom dozvolom, ovim Zakonom i posebnim propisima,
– utvrditi je li glavni projekt u pogledu horizontalnih i vertikalnih gabarita i namjene građevine izrađen u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, odnosno lokacijskom dozvolom u slučaju građenja građevina iz članka 209. stavka 2. i 4. ovoga Zakona,
– utvrditi je li iskolčenje građevine obavila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu,
– utvrditi ispunjava li izvođač uvjete za obavljanje djelatnosti građenja propisane posebnim zakonom,
– odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine putem ovlaštene osobe koja nije sudjelovala u provedbi postupka izdavanja isprava i dokaza iz članka 182. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku u slučajevima kada je ovim Zakonom, propisom donesenim na temelju ovoga Zakona, posebnim propisom ili projek tom određena takva obveza,
– bez odlaganja upoznati investitora sa svim nedostacima odnosno nepravilnostima koje uoči tijekom građenja, a investitora i građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama,
– sastaviti završno izvješće o izvedbi građevine.
(2) U provedbi struenog nadzora građenja, kada za to postoji potreba, nadzorni inženjer dužan je odrediti naćin na koji će se otkloniti nedostaci odnosno nepravilnosti građenja građevine u slučaju ako:
– izvođač ne osigura dokumentaciju iz članka 182. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona na propisani način,
– dokumentacijom iz članka 182. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta sukladno zahtjevima ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, posebnih propisa ili glavnog projekta,
– izvođač, odnosno odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove ovoga Zakona ne ispunjavaju uvjete propisane posebnim zakonom,
– iskolčenje građevine nije obavila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu.
(3) Način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti iz stavka 2. ovoga članka upisuje se u građevinski dnevnik.
članak 186.
(1) Stručni nadzor građenja zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m provodi se samo u odnosu na ispunjavanje bitnih zahtjeva mehanieke otpornosti i stabilnosti te uštede energije i toplinske zaštite.
(2) Stručni nadzor građenja ne provodi se za jednostavne građevine određene pravilnikom iz članka 209. stavka 5. ovoga Zakona.
članak 187.
(1) Na građevinama na kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega, stručni nadzor mora provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka investitor ili osoba koju on odredi dužna je imenovati glavnoga nadzornog inženjera.
(3) Glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće.
(4) Glavni nadzorni inženjer može biti istodobno i nadzorni inženjer za određenu vrstu radova.
Revident
članak 188.
(1) Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata.
(2) Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata može se dati osobi koja ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u području kontrole projekta, koja je diplomirani inženjer s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju, koja je projektirala u svojstvu odgovorne osobe građevine osobite inženjerske složenosti i koja je na drugi način unaprijedila tehničku struku u području kontrole projekta.
(3) Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva, daje i oduzima ministar. Povjerenstvo osniva i imenuje ministar.
(4) Detaljnije uvjete u odnosu na radno i stručno iskustvo za davanje, produženje važenja i oduzimanje ovlaštenja za obavljanje kontrole projekata, sredstava, odnosno načina kojima se dokazuje, odnosno ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta, propisuje ministar pravilnikom.
(5) Iznimno, detaljniji uvjeti iz stavka 4. ovoga članka za kontrolu bitnog zahtjeva higijene, zdravlja i zaštite okoliša, u dijelu zaštite okoliša za građevine na koje se odnosi obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša prema posebnom zakonu, određeni su tim zakonom.
članak 189.
(1) Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomiečo izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen.
(2) Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješae udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona, tehniekih specifikacija i pravila struke glede kontroliranog svojstva.
(3) Osim odredbe iz stavka 2. ovoga članka, na revidenta se na odgovarajući način primjenjuju i odredbe ovoga Zakona i posebnog zakona o odgovornosti projektanta.
OVLAŠTENI GEODETSKI IZVODITELJI |
 |
Popis ovlaštenih osoba iz članka 103. stavak 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN br: 16/07) koje imaju suglasnost Državne geodetske uprave za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina, kao i popis ovlaštenih osoba iz članka 161. stavak 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, sukladno članku 9. Pravilnika o uvjetima i mjerilima za davanje i oduzimanje suglasnosti za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina (NN br: 105/07 i 116/07), Državna geodetska uprava će objaviti ažurirane podatke na ovoj stranici.
|
Uređenje kuhinja. Uređenje kupaona. Rušenje stare kuće. Rušenje garaže. Izrada fasade. Izrada projektne dokumentacija. Građevinski tehnicar, arhitekt, geodet.
Postava parketa. Postava laminata. Zidanje sa ytongom, ciglom, siporexom. Iskopi. Drenaže. Popravci.
